петак, 4. април 2008.

TURIZAM NA PRVOM MESTU




Opština Priboj pripada Jugozapadnom delu Srbije na nadmorskoj visini od 385 metara i smeštena je na tromedji Srbije ,Crne Gore, Bosne i Hercegovine . Jedna je od deset opština Zlatiborskog okruga . Ukupna površina opštine je 552 km kvadratnih,
Prosečna letnja temperatura je 19 C , a broj sunačnih dana u godini je 6o.
Opština Priboj ima izrazitio planinski karakter reljefa, sa realativno niskim planinama, brdima i pašnjacima, tako da se razvoju seoskog turizma posvećuje posebna pažnja.


Glavna veza jugozapadne Srbije sa Bosnom i Hercegovinom je regionalni put R-115 . Kroz Priboj prolazi i pruga Beograd -Bar .


Priboj je višenacionalna sredina. Prema poslednjem popisu stanovništa u pribojskoj opštini je 30.377 stanovnika od čega Bošnjaka i Muslimana 6.994 ili 23 posto.
Priboj je u mnogim srednjovekovnim putopisima opisivan kao utvrdjenje i kao vojnička zaštita i nazivan Priboj, Pribon, Bišćanski grad a to potvrdjuju i današnji ostaci srednjovekovnog grada na planini Mali Bić.

Iako prošlost Priboja nije dovoljno istražena, zna se da se na ovom prostoru odvijao veoma intenzivan privredni i kulturni život. Nedaleko od Priboja, u naselju Jarmovac, nalazio se praistorijski rudnik bakra, jedan od retkih južno od Save i Dunava. Dokaz za ovo su i još postojeća rudarska okna.


Razvoj turizma na ovom području postao je jedna od važnijih privrednih grana , tek poslednjih godina . Oni koji dolaze u Priboj neizostavno treba da posete manstire i džamije na ovom prostoru , Galeriju “Nadežda Nada Vitorović” u Starom delu Priboja kao i Zavičajni muzej .




Nedaleko od Priboja, na oko 5 km, nalazi se Pribojska Banja, poznata po lekovitosti termomineralnih izvora još iz rimskog doba.
Temperaura vode u banjskim kupatilima odgovara temperature tela , a koristi se za lečenje reumatizma, oboljenje perifernih nerava i svih oblika posttraumatskih stanja , oboljenja kičme i hroničnih ginekoloških oboljenja.

Priboj je ovih dana dobio i zanimljiv etno kutak.U Gajevima u Pribojskoj Banji uradjeno je etno selo „Gaj- Banja“. Za sada ovaj etno kutak ima 4 manje kuće brvnare sa po dva drvena kreveta za smeštaj gostiju, a u centru sela je veća kuća u kojoj je etno restoran .

Selo je smešteno u živopisnom delu Pribojske Banje, okruženo šumom, i nalazi se neposredno uz regionalni put Priboj- Kratovo – Kokin Brod .Od RH Centra „Banja“ i bazena sa termalnom vodom, selo je udaljeno oko jedan kilometar. Projekat izgranje etno sela uradila je privatna turistička agencija „Banja turs“. Vrednost projekta je oko 60 hiljada eura .

Ovaj zanimljiv kutak za odmor, pomogo je i Cer Internešenel sa 15. hiljada eura . i ima sve što je nekada imalo jedno selo , od drvenih kuća sa kaminom , bunara za vodu , potoka i drvenog mosta.

Goste koje služe konobari u narodnoj nošnji , imaju priliku da probaju karakteristična jela za ovo područje , kačamak sa kiselim mlekom i kajmakom , heldopitu kao i razne specijalitete ispod sača .


U manastiru Sv . Nikole u pribojskoj Banji zadužbini Nemanjića iz XII veka, nalazi se riznica koja se sastoji od 40 crkvnih predmeta , nastalih od X V do XVII veka , od belog ili pozlaćenog srebra sa ili bez dragulja i od neprocenjive su kulturno istorijske i umetničke vrednosti .

U manastiru Orahovića iz 12 veka , u selu Mažići na severozapadnoj strani otkrivena je manastirskua bolnica i hirurški instrumenti , za koje se pouzdano može reći da su iz 1523 godine a slični tome postoje i nalazi u Nemačkoj.Na postojanje bolnice ukazuje velika nekropola formirana okolo.

Prva džamija u pribojskom kraju bila je Sinan-begova džamija, a upravitelj pribojske oblasti je 1758 godine sagradio džamiju u Starom Priboju koja i danas postoji.

U cilju razvoja turizma i etnologije Zavičajni muzej u Priboju započeo je renoviranje jedne od najstarijih sačuvanih gradskih kuća . To je kuća Jevdjevića koja je sagradjena 1872 godine. Namera je, da kuća bude sedište Etnografskog odeljenja Zavičajnog muzeja. Kuća će imati etno restoran, jer je u prizemlju kuće nekada bila i gradska kafana.

Namera je da se neka davno zaboravljena jela ,pokažu svima koji cene tradiciju . Na spratu kuće Jevdjevića su četiri sobe, jedna gostinska soba, jedna dečja, soba za spavanje i soba za svakodnevni boravak i one se uredjuju prema sadržaju kuće tog doba.

Pitanje venčanja, svadbi , očuvanja svadbarskih običaja, danas su svakako izmenjeni u odnosu na ranija vremena. Ali svadbarski običaji su i pitanje etnologije pa će se u kući Jevdjevića održavati venčanja .

Jedna od postojećih muslimaskih kuća u Starom gradu urediće se prema tradiciji ove kulture .
Najveći nedostatak je što opština Priboj nema svoj sajt , a sajtovi institucija koje se bave turizmom i kulturom se neredovno ažuriraju.

6 коментара:

Mar Mar је рекао...

Kao tvoja koleginica sa studija, ponosna sam na tvoje blogovanje. Kad se ima u vidu da smo mi generacija "priključena" današnjoj tehnologiji, zaista nije loše. A šta ćemo tek da naučimo, i ha!

Mar Mar је рекао...

Draga moja, već te vidim zaposlenu u turističkoj organizaciji Priboja. Pod uslovom da ona postoji ( što verujem) i da direktor posećuje blogove ( u šta sumnjam ). Moraćeš danas kod Mace da se raspitaš o pravilnom umetanju sličica u postove, što i mene muči. Mene još i linkovi. I što-šta...

Анониман је рекао...

Jadno je i tuzno kako moj grad izgleda ali jos gore je sto se vec dugi niz godina nista ne preduzima da bi se nesto promenilo.

Анониман је рекао...

Jadno je i tuzno kako moj grad izgleda ali jos gore je sto se vec dugi niz godina nista ne preduzima da bi se nesto promenilo.

Turizam u Srbiji је рекао...

Lep clanak o turisticki potpuno neafirmisanom kraju Srbije. Obisao sam skoro celu Srbiju i pisem turisticke blogove i pravim fotografije za sajtove. U Priboju jos nisam bio. Generalno, Priboj je verovatno kao i vecina nasih gradova u jadnom stanju. Ono sto moze biti nasa sansa je seoski turizam i priroda koja je na srecu jos uvek ocuvana. Da li neko zna kako stici do sela Krajcinovici? Cuo sam da tamo postoji crkva koju je podigao Mehmed pasa Sokolovic pa bih da obidjem.

Dana је рекао...

Najlakše do Priboja je stići stići prugom Beograd - Bar. Ako dolazite automobilom magistralnim putem do Bistrice , tad skrenete levo i eto vas u Priboju.
Iz Priboja do Krajčinovića saobračća lokalni autobus do Krajčinovića i tačno je u ovom delu ima crkva za koju se veruje da ju je podigao Mehmed Paša Sokolović .