уторак, 21. октобар 2008.

POGINUO RADNIK


Priboj -Prilikom zamene krovnog pokrivača koji je bio od siporeksa sa armaturom , na nedovršenom objektu Domu kulture u Priboju , juče oko 9 sati poginuo je Njegoš Pejatović (1974) iz Prjepolja dok je Slavenko Trtović (1953) iz Nove Varoši teško povredjen i prebačen je u bolnicu Užice .

Prema rečima istražnog sudije Jelice Stanić do nesreće je došlo kada su radnici preduzeća SZR Mihajlo „ iz Prjepolja koji su podizvodjači radova na ovom objektu pokušali da odvoje jednu od pet preostalih ploča od siporeksa koja čini ravni krov , težine oko pola tona .

Peta ploča prilikom razdvajanja koje je vršeno pomoću bušilice i pajsera na kojoj su bili Pejatović i Trtović , je pukla i obrušila se sa visine oko 2o metara . Na licu mesta je poginuo Njegoš Pejatović , a teško je povredjen Slavenko Trtović .
Istraga o ovom slučaju je u toku .

Inače glavni izvodjač radova je „Takovo – Gradnja „ , a podizvodjači su Metals Feniks iz Užica i SZR „Mihajlo „ iz Prjepolja
.
Nedovršeni objekt Doma kulture čija gradnja je započela pre 34 godine u aprilu je kupio vlasnik i predsednik poslovnog sistema“Swisslion Takovo“ Rodoljub Drašković .Prema ugovoru Drašković je u obavezi da prostor od 2.300 kvadrtanih metara koji će se koristiti za potrebe kulture, opremi i preda opštini Priboj .

Preostalih 2.700 metara kvadratnih prelazi u vlasništvo Draškovića koji će ga opremiti i koristi u komercijalne svrhe . Do obrušavanja grede došlo je tačno iznad ranije planirane bioskope sale .

субота, 18. октобар 2008.

NEMA OPRAVDANJA ZA UKIDANJE SUDA U PRIBOJU

Vest da se Nacrtom zakona o opštinskim sudovima i područjima sudova predvidja ukidanje opštinskih sudova u Priboju i Novoj Varoši izazvala je veliko ogorčenje i zabrinutost meštana ove dve opštine . Ovim predlogom najgore bi prošao sud u Novoj Varoši koji se potpuno ukida , a sud u Priboju bi bio odeljenje suda iz Prjepolja koji bi bio glavni za ove tri opštine .

Meštani pogranične opštine Priboj već godinama se pitaju zašto se iz Priboja značajne filijale iz ove opštine premeštaju u susedne opštine. Iz Priboja su u poslednjih pet ,šest godina izmeštena sedišta finansijske policije , carine , MUP-a , tržišta rada . Većini ovih službi filijale su u Prjepolju ili Novoj Varoši dok su u Priboju ostale samo ispostave .
Ne postoji nikakvo opravdanje da se u Priboju i Novoj Varoši ukinu opštinski sudovi a da u Prjepolju ostane sud za tri opštine sa odeljenjem u Priboju, rekao je na konferenciji za novinare narodni poslanik Kenan Hajdarević ( LDP).
Hajdarević je najavio da će u Skupštini Srbije uložiti amandman na član četriri nacrta zakona o opštinskim sudovima i područjima sudova.

Sudovi u Priboju, Prjepolju i Novoj Varoši imaju sve potrebne materijalno-tehničke uslove kao i kadrove , ako je jedan od uslova za opstanak broj predmeta , sud u Priboju ima i dovoljan broj predmeta .

Predložiću da ostane opštinski sud u Priboju za opštine Priboj i Novu Varoš a da u Novoj Varoši bude zajedničko javno tužilaštvo .Ovaj stav podržava i rukovodstvo opštine Priboj a postoji i mogućnost da se zbog ovog pitanja održi vanredna sednica lokalne skupštine .
Ako izgubimo i sud , onda Priboj , gubi još jedan od atributa koji opštinu čini opštinom , mišljenja je narodni poslanik Kenan Hajdarević , koji je pozvao sve političke partije u Priboju da bez obzira na političko opredeljenje zauzmu jedinstven stav , jer u zajedničkom je interesu da se blagovremeno i na pravi način reaguju protiv ovakvog koncepta reforme.

Ako bi se usvojio ovaj nacrt zakona , pojedini meštani pribojskih sela bi za najobičnije sudsko uverenje morali preći najmanje 70 kilometara u jednom pravcu . Najteže bi bilo meštanima koji svakodnevno prelaze granicu , jer pored ovolike kilometraže moraju preći i četiri granična punkta , granične prelaze Ustibar i Vagan , kao i prelaze na Uvcu sa Republikom Srpskom i Republikom Srbijom .

Meštani ove pogranične opštine su mišljenja da ukoliko se i dalje nastavi marginalizacija ove opštine , i onako teška ekonomska situacija samo će se produbiti a negativne posledice migracije ,odlaska stručnog kadra i sve manjom željom mladih koji završavaju fakultete da se vrate u Priboj samo će se nastaviti .

понедељак, 18. август 2008.

RAFTING LIMOM U ČETVRTAK








U okviru kampanje zaštite reke Lim i razvoja prekogranične saradnje, opština Priboj u Srbiji i Rudo u Republici Srpskoj odnosno BIH , od 21 do 23 avgusta organizuju prvi „ Medjunarodni Limski biatlon Priboj – Rudo „.

Ova zanimljiva manifestacija imaće dve discipline , rafting i biciklizam . Reka Lim je jedna od najatraktivnijih reka za rafting , a dužina staze od Priboja do Rudog je oko 33 kilometra i prema rečima organizatora do cilja se stiže za 7 sati .

Svi učesnici moraju imati opremu za rafting, pored plovila , obavezan je zaštitni prsluk i kaciga i nije poželjno učešće dece mladje od 12 godina .
Biciklisti će proći kroz vrlo živopisan predeo levom stranom Lima a u Mioču prelaze na desnu stranu .

Na konferenciji za štampu rečeno je da se očekuje oko 100 učesnika iz Priboja, Prjepolja, Nove Varoši, Ljubovije, Banjaluke, Zenice i Rudog . Biće organizovana dva kampa , na startu u Priboju , kod Novog mosta , i jedan kamp na cilju u Rudom .

Prvog dana najavljen je i rok koncert u Novom Priboju . Očekuje se dolazak grupe „Regina „ Drugog dana na teritoriji opštine Rudo biće organizovane i Igre bez granica , gde su organizatori najavili samo neke od disciplina , skokove sa mosta u pokretni krug na vodi kao i trku snage gde raftinf čamci vuku brod .

Pokrovitelji manifestacije su opštine Rudo i Priboj , biciklistički i raftinf klubovi iz ovih opština kao i NVO „Luna „ i Opštinska Razvojna agencija iz Rudog i TO Priboj.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane da se prijave za Prvi“ Medjunardni Limski biatlon Priboj – Rudo“ , očekujući da će ova manifestacija postati tradicionalna i da će doprineti razvoju turizma na ovom području .

петак, 15. август 2008.

ISTRAŽUJE NOVE METODE LEČENJA RAKA



U dalekom Tajvanu ,13 km od centra Taipei-a u predgradju Nan-Kang na Institutu za biomedicinske nauke u Kineskoj akademiji (Akademia Sinica) Pribojac dr. Željko Prijović bavi se istraživanjem novih metoda lečenja raka.

Na Tajvan je otišao prvi put 1998. godine, tražeći laboratoriju gde bi mogao nastaviti rad na ideji iz doktorata, za šta u Srbiji nije bilo ni novca ni podrške. U to vreme su dve laboratorije radile sličnu tematiku, jedna u Holandiji i laboratorija profesora Stiva Roflera na Tajvanu. Izabrao je Tajvan, jer kako kaže uvek je verovao da će 21. vek biti vek istoka.I nije se pokajao .

Pored ovog tu je još 3o Insituta i više od 1000 naučnih radnika i to je najveća naučna ustanova ovog dela sveta. Na čelu je Dr Lee, dobitnik Nobelove nagrade iz organske hemije. Tajvan je četvrti u svetu po broju naučnih radova i ulaganja u nauku su velika.

Na kojim istraživanjima trenutno radite i zašto su ona značajna?

Radim u Laboratoriji za imunologiju kancera i bavim se ispitivanjem novih metoda lečenja raka .Radim sa vrsnim naučnicima iz celog sveta , i imamo dva glavna pravca istrazivanja.

Razvoj imunoterapija za rak; genetskim manipulacijama i kloniranjem različitih signalnih molekula na povrsini ćelija-ubica i navodimo ih da prepoznaju i uniste ćelije raka a radimo i na razvoju vakcina za rak.

Drugi pravac su ciljane isporuke lekova u tumor, nove terapije tumora zasnovane na alkaloidu kamptotekanu (camptothecin)izolovanom iz kore drveta “shi-su” (“sretno drvo” ili “drvo srece”). Pre davanja leka menjamo enzimsku sliku tumora virusnom ili bakterijskom isporukom genetski modifikovanih enzima a zatim dajemo modifikovan lek koji samo u kancernom tkivu biva prepoznat i aktiviran.

Oba pristupa bi mogla omogućiti uspesniju terapiju raka uz manje štetne efekte na zdravo tkivo, kao i sprečavanje metastaza. Za sada smo uspeli da posle jedne-dve doze potpuno izlečimo miševe u poodmakloj fazi bolesti. Ponavljanje uspeha na ljudima je naravno dug, težak i neizvestan put.


Da li imate saradnju sa genetičarom dr. Miodragom Stojkovićem?

Sa Dr. Stojkovićem sam privatno u kontaktu ali stručno do sada nismo saradjivali, sto ne znači da nećemo. Naime,matične ćelije, sto je oblast njegovog interesovanja, su sve aktuelnije u istrazivanjima nastanka i terapije raka, pa bi na tom polju moglo doći do saradnje.

Da li nameravate da se vratite u Srbiju?


Povratak u Srbiju je naravno tema o kojoj svi “gastarbajteri” razmisljaju bez obzira zbog čega i gde su otišli. Povratak je velika zelja mnogih, mada se retkima ta želja i ispuni. Postoje momenti u kojima se ta odluka dodatno aktuelizuje, kao rodjenje deteta, polazak deteta u školu .
Ko se ne vrati tada, uglavnom se ne vrati nikada. Mi smo upravo u jednom takvom momentu i jos ne znamo kojim putem cemo krenuti!

Dodatnu tezinu problemu daje traženje posla u Srbiji. Naime, stanje nauke u našoj zemlji je decenijama veoma loše. Većina problema zbog kojih sam ne samo ja već i hiljade drugih naučnika otišli, su još prisutni ili su se čak produbili! To je kompleksan problem koji javnost, ne vidi niti može adekvatno reagovati.

Neki koraci ka poboljšanju se vide tu i tamo, mada je još mnogo onoga sto bi se moralo promeniti. Imam razumevanje za loše stanje u onim oblastima koje traže novac da bi se problem rešio (kupovina moderne opreme, izgradnja modernih laboratorija…), ali nemam razumevanje za odsustvo pomaka napred u onim sferama koje traže samo želju i dobru volju, kao sto su zakonodavstvo i organizacija nauke.

Ja sam probao povratak posle oktobarskih promena 2001 godine, ali sam na žalost zaključio da bitnijih promena na bolje u sferi nauke u Srbiji za sada nema.

Ako odlučite da napustite Tajvan gde biste onda otišli ako ne vidite perspektivu u Srbiji ?

Uzimajući u obzir trenutno stanje nauke ali i ekonomije, politicke prilike, kao i potrebe porodice, smatram da je Švajcarska u Evropi i Kanada u Americi optimalan izbor za naučnika iz Srbije.


Da li ste sa porodicom tamo?


Da. Ovde sam sa porodicom, suprugom Marinom , i sinovima Milanom i Dušanom . Boravak dece je posebna otežavajuća okolnost posto je ovo podneblje čestih i opasnih infektivnih bolesti tipa, Japanski encephalitis, Dengue groznica, Enterovirus 71 .A 20 posto populacije ima neki oblik hepatitisa. Hepatitis C je jako rasprostranjen kao i rak jetre povezan s tim. Bolnice na Tajvanu su dobro opremljene, mada stručnost lekara nije na zavidnom nivou. Srećom mi do sada nismo imali nikakvih zdravstvenih problema .

Kako ste se navikli na život u Tajvanu ?


Na ovo pitanje bi moja porodica mogla bolje odgovoriti. Život naučnika je vezan za laboratoriju u kojoj provodim 12-16 sati dnevno i vikendima i praznicima, tako da nemam mnogo vremena za interakciju sa okolinom. Porodica, sa druge strane, ima mnogo slobodnog vremena za “navikavanje”.

Opšti utisak je da je Tajvan u mnogo cemu različit od života na koji smo navikli. “Druga planeta” sto kaze moja supruga Marina. Zaista, kao da se neko trudio da napravi “suprotnu civilizaciju”.

Sve što se kod nas ne radi, ovde je pravilo: mesa se slatko i slano u jelima (meso u sosu od meda), supa se servira na kraju jela, šećerna trska se posle žvakanja ispljune u šaku što je sasvim učtivo.

Razlike su vidljive i u svakodnevnom zivotu i treba vremena da se naviknete. Sve sto bismo mi pogurali, oni to povuku, sve sto bismo mi okrenuli nalevo oni okrecu nadesno.

Kada sam pre deset godina prvi put došao na Tajvan, ovde nije bilo ni hleba, o siru da se i ne mašta. Medjutim, kako se Tajvan otvorio ka svetu 1999 godine i broj stranaca je porastao. Tajvanci, uvek jako poslovični, to su brzo primetili, tako da su sada hleb, sir, torte,relativno lako dostupni. Od naših proizvoda smo jedino primetili “Vodu-vodu”. Kiselo mleko, koje oni ne poznaju a mi bez njega tesko podnosimo vrućinu, sami pravimo koristeci originalnu kulturu “lactobacillus Bulgaricus” dobijenu od kolega iz Bugarske.

Evropska hrana je, nažalost, skuplja zbog transporta ,tako je i hrana koju mi jedemo osetno poskupela! Ipak je u poredjenju sa Srbijom jeftinije.
Administracija je posebna priča. To je jedini primer koji sam video da je administracija u sluzbi gradjanina. Oni imaju more propisa u kojima se nije lako snaći ,narocito strancima.

Svaki sluzbenik smatra svojom duznosću i zadovoljstvom da vam nadje član zakona koji je najpovoljniji za vas. Šetanje od šaltera do šaltera je nepostojeće i sve se zavrsava brzo, efikasno i nadasve ljubazno!

S nase tacke gledista, narocito poredeći sa aktuelnim vestima iz Srbije, Tajvan je oaza mira. Sudstvo je nezavisno, zakoni su rigorozni I tako se primenjuju. Posedovanje droge i oružja je zabranjeno I kažnjava se smrću! Tako je narkomanija tek u začetku a kriminal neznatan.

Sve ulice u mom kraju imaju video nadzor. Za svo vreme mog boravka ovde, a često i noću pešačim do stana ili dalje, nikada nisam doživeo bilo kakvu neprijatnost niti čak bio legitimisan!

Drustvo je podredjeno gradjaninu toliko da ta tolerancija zna da zbuni. Uobicajeno je da kada neko umre postave šatru na ulicu čime je sasvim zatvore. To sam razumeo za lokalne “sokake” koji se nalaze po kvartovima ali sam pre par dana to video na glavnoj ulici, koja ima četiri trake .Šatra je bila postavljena tako da pokriva trotoar i jednu traku puta! Niko se nije ni namrštio zbog toga.

Jedna zanimljivost .Posto je Tajvan tropsko ostrvo bacanje smeca u kontejnere bi bilo nepraktično jer bi se miris trulezi i zaraze lako širili. Smece se izbacuje svako vece u kamione koji krstare gradom.Poziv za bacanje smeca je klasična muzika “naš” kamion svira “za Elizu” a tokom izbacivanja smeća emituju se lekcije Engleskog jezika.
Svi uredno iznesu smeće 5 minuta pre dolaska kamiona, malo popričaju medjusobno, napune kamion, čuju pri tome malo engleskog jezikai i razidju se.

Radite posao koji volite i živite u jednoj lepoj zemlji . Koliko vam nedostaje Srbija i Priboj . Ima li nostalgije?

Nostalgija je stalni neželjeni pratilac nas južnjaka. Ostali to nekako drugacije podnose. To nisam primetio kod Amerikanaca, Engleza .Kod nas, Rusa i Iračana je jako izrazeno. Lečimo se muzikom, hranom i jadanjem jedni drugima. Ipak, ima momenata kada povratak visi o koncu. Naprimer,kada shvatim da svom dvoipogodisnjem sinu Dušanu ne mogu da objasnim značenje reci deda.

среда, 30. јул 2008.

POLTIČARI - POSLUŠAJTE MLADE



Mladi u Priboju vrlo brzo dobiće Kancelariju za mlade , park u Novom delu grada biće do kraja godine uredjen jer su sredstva obezbedjena putem donacija , inspektori moraju intenzivirati rad jer im je prevashodni nalogodavac zakon a stereotipi u kulturi i inerntnost u pojedinim Javnim preduzećima moraju se menjati rekao je predsednik opštine Priboj Lazar Rvović na konferenciji koju su organizovali mladi NVO „Edukt plan „.

Pokušaćemo svi zajedno , bez obzira na političku pripadnost da ispunimo predizborno obećanje - da želimo bolji život za mlade i da nam je želja da što više mladih i obrazovanih ljudi ostane u Priboju zajedničko je obećanje predsednika opštine Rvovića , budućeg pomoćnika predsenika opštine za omladinu i sport Miroslava Bukvića kao i narodnog poslanika Kenana Hajdarevića koji je rekao da će učiniti sve da pomogne da se nagomilani problemi mladih u ovoj opštini što pre reše .

Oko 20 mladih su u okviru projekta „ Učešće mladih u procesima odlučivanja na lokalnom nivou „ definisali probleme u Priboju koje su izneli na konferenciji prdstavnicima lokalne samouprave kako bi ih oni pokušali rešiti u narednom periodu a za neke su davali i konkretne predloge . Projekat je realizovan uz podršku PRO programa , i do sada je održano nekoliko seminara i radionica .

уторак, 22. јул 2008.

Intervju : Predsednik opštine Priboj Lazar Rvović







Lokalni izbori u Priboju nisu doneli ništa novo.Većinu čini 25 od 41 odbornika koliko ima lokalna skupština ,Koalicija „Složno „ DSS-SRS koja u skupštinskim klupama ima 13 odbornika, NS-četiri , GG“Pokret za Priboj dr. Ćetković Dragan –Gaga“-tri , SPS-PUPS-četiri i SDA jednog odbornika .

U opoziciji ostaju DS sa 6 odbornika , LDP sa tri , SDP sa pet i G17 plus-SPO sa dva odbornika. U narednom periodu vlast će obavljati ista politička opcija kao u protekle četiri godine jedina razlika je što se presednik opštine za naredni četvorogodišnji period birao iz redova odbornika , tako da je na konstitutivnoj sednici za predsednika opština sa 25 glasova , izabran je pravnik Lazar Rvović , predsednik SRS , koji je dosada obavljao funkciju direktora Turističke orhganizacije u Priboju , i koji je došao na mesto Milenka Milićevića predsednika DS koji je biran neposredno .

U gradu na Limu mnogi su mišljenja da će Priboj dobijati mnogo manje sredstava od Republike , jer je politička opcija koja je na vlasti u ovoj opštini drugačija nego na republičkom nivou .

Novi predsednik opštine Lazar Rvović je mišljenja da je to demagoški pristup , jer kako kaže u jednoj normalnoj demokratskoj državi , a misli da je to Srbija, vrata treba da otvaraju ideje i projekti , a ne stranačka pripadnost .Veliku pomoć, mišljenja je Rvović imaće i od svojih koalicionih partnera koji učestvuju u vlasti na republičkom nivou od SPS-a, PUPS-a i SDA.

Kako , obzirom na sve ove okolnosti vidite Vaš rad u narednom četvorogodišnjem periodu ?

Predstoji mnogo posla , jer mnogo stvari u Priboju ne funkcioniše, a mnoge funkcionišu lošije nego što bi trebalo i mi smo pri zaključivanju koalicionog sporazuma u Priboju vodili računa da se mnoge stvari u startu moraju rešavati . Sam koalicioni sporazum je i program našeg rada tako da već intenzivno pregledamo dokumentaciju i pravimo planove za budući rad .

Možete li konkretno reći šta je to što će biti prioritet u Vašem radu ?

Sad dolazi ono što su sve stranke u predizbornoj kampanji obećavale , smanjenje nezaposlenosti i poboljšanje uslova života u Priboju .Mi moramo krenuti i najveći deo energeje upotrebićemo za stvaranje povoljne klime za privlačenje investitora. Prvo je realizacija kompletne idustrijske zone na Uvcu . Drugi prioritet su nam razgovori sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i rešavanje imovinsko pravnih odnosa na području Pribojske Banje. Bez ovog rešenja nemoguć je dalji razvoj turizma u Pribojskoj Banji i sigurno nijedan investitor neće uložiti srestva ukoliko se ovo pitanje ne reši . Za opštinu Priboj ima još jedan interesantan predlog SPC koja je ponudila zemljište u svom vlasništvu u Kaludjerskopm polju u Novom Priboju ,opštini. Opština bi za uzvrat trebala da napravi konak u Pribojskoj Banji .Realizacijom ovog projekata u Priboju bi se otvorila dva velika gradilišta u Pribojskoj banji, jer izgradnjom konaka koji bi bio hotel sa četiri zvezdice rešilo bi se pitanje smeštaja gostiju u ovom banjskom lečilištu i Kaludjerskom polju gde bi započela i izgradnja stambeno poslovne zone „Naselja 3 „. Opština bi od prodaje zemljišta u Kaludjerskom polju dobijala neophodna sredstva za izgranju konaka , tako da bi korist bila dvostruka . Opština bi direktno uticala na razvoj turizma u Pribojskoj banji ,a ujedno bi se otvorio prostor za gradjevinsku operativu , za zanatske radnje i preduzeća koja u Priboju rade .

Realizacijom svih ovih projekata smanjiće se i broj nezaposlenih u Priboju i to je ono što smo mi obećavali u predizbornoj kampanji a što je najvažnije da konačno krene zapošljavanje u proizvodnim ne samo uslužnim delatnostima .

I dalje forsiraćemo razvoj poljoprivrede kao i malih i srednjih preduzeća , jer mislim da je to okosnica razvoja ove opštine . U planu je da se u okviru opštinskog budžeta formira Fond za razvoj opštine Priboj a sredstva bi bila opredeljena za razvoj malih i srednjih preduzeća.


Većina partija kada dodje na vlast kadrovanje vrši prema političkoj pripadnosti . Da li ćete Vi i vaši koalicioni partneri više pažnje obraćati na političku pripadnost ili na stručnost ?


Hteli mi to priznati ili ne politička pripadnost je jedan od bitnih argumenata .Ali ja sa pozicije predsednika opštine prevashodno ću gledati stručne kvalitete svojih saradnika .

Priboj je višenacionalna sredina .Kakav je Vaš stav prema manjinama i da li ćete pokušati rešiti pitanje , na kome Bošnjaci već godinama potenciraju, a to je uvodjenje bosanskog jezika u službenu upotrebu ?

Prava nacionalnih manjina moraju maksimalno biti ispoštovana . Radikali bilo gde da se nalaze na vlasti u lokalu , izuzetno vode računa o nacionalnim manjinama. Kada je u pitanju bosanski jezik , mislim da ne bi trebalo da oko toga vodimo toliku polemiku .Ako nekome daju to pravo ,neka Ustav i zakon to donese .

Da li hoćete da kažete da se Ustav i zakon moraju poštovati ?

Da. Ustav i zakon se moraju poštovati . To mora svako da poštuje .

Da li ste sada više radikal ili predsednik opštine ?

Možda sam i veći radikal sada jer program SRS me upravo obavezuje da pošteno i savesno radim u interesu i države i gradjana . Prema tome, samim izborom za predsednika opštine i više sam gradjanin Priboja i više sam radikal.

недеља, 6. јул 2008.

ljubičice


"Ako hoćeš da budeš srećan ceo život gaji cveće "

субота, 5. јул 2008.

Ranici FAP-a od 11 jula na odmoru

U iščekivanju raspisivanja novog tenera za prodaju pribojskog FAP-a , za koga su u poslednje vreme zainteresovani i Rusi i Ukrajinci , radnici ovog kolektiva se trude za završe ugovorene poslove pre odlaska na jednomesečni kolektivni godišnji odmor 11jula .

Prema rečima direktora ovog kolektiva mr. Mirka Stojovića pre dve nedelje isporučeno je prvih pet od ukupno deset autobusa za potrebe aerodroma u Nišu a pre godišnjih odmora isporuka biće kompletirana .Vrednost posla je oko milion eura


Kada je u pitanju kamionski program za nas je vredan posao sa Kolubarom iz Lazarevca . Pre nekoliko dana predali smo 8 kamiona , čija je vrednost oko 850 hiljada eura , s tim što za njih moramo da isporučimo još dva minibusa čije smo šasije završili i biće predate Neobus-u radi nadgradnje , prema uobičajenoj podeli rada . Pre odlaska na odmor nadam se da ćemo završiti još desetak vozila i time ispoštovati ugovorene poslove za prvo polugodište .

Prema rečima Stojovića , poslovanje u prvom polugodištu slično je poslovanju u istom periodu prošle godine ,jer kako kaže u ovim uslovima otežanog plasmana , možda i nedovoljne zaštite domaćih proizvodjača , previše otvorenog tržišta i liberalizacije tržišta ne uspevaju da ostavre neki pomak pa bi se i poslovanje u prvih šest meseci moglo oceniti kao složeno.

Teško se dolazi do sredstava da se finansira i ovaj deo proizvodnje za poznate kupce . Situacija je podjednako teška i za kompletnu FAP-ovu kooperaciju , Prvu Petoletku , FAD , Gibnjaru iz Kraljeva , a ono na šta nismo navikli dolazi i do kašnjenja isporuka značajnih sklopova i agregata od renomiranih evropskih proizvodjača , ističe Stojović.

Izvesniji poslovi na koje ozbiljno u FAP-u računaju u ovoj godini je izrada platformi za priključna vozila za italijanskog kupca kao i šasija za neke azijske zemlje .

Još uvek se nije odustalo od ugovora sa Nigerijom gde bi pribojski proizvodjač trebao za poznatog nigerijskog kupca isporuči 600 autobusa . Problem oko ovog posla je transfer novca ili obezbedjenja akreditiva preko banaka koje su korespodentne bankama u Evropi ,odnosno obezbedjenje sigurne banke u Evropi koja bi garantovala isplatui novca .

Ogorčenje radnika BIĆ-a




Sedam godina oko 5o radnika nekada vrlo uspešnog Ugostiteljskog preduzeća BIĆ „ pokušavaju sudskim putem da naplate minimalne zarade, koje im duguje ovo preduzeće .

I pored toga što su prodati motel na Banji, restoran „Plavi cvet“ u novom delu Priboja , dva lokala i tri kioska većina zaposlenih nije mogla da naplati dosudjene minimalne zarade .

Zbog neplaćenih računa isključena je struja i voda pa je stavljen katanac i na jedini hotel u starom Priboju.

Na vratima već dve godine piše „Hotel ne radi do daljneg „.Time je i poslednji objekat ovog ugostiteljskog preduzeća prestao sa radom.U A vrhunac nezadovoljsmedjuvremenu neki radnici su se snašli, našli novi posao neki su otišli u penziju ali još uvek 25 radnika su zvanično radnici ovog ugostiteljskog preduzeća koje već dve godine ne radi .

Ovo je zaista apsurdna situacija .Radnici nisu proglašeni kao tehnološki višak ,jer direktoru ne smetaju pošto im se zarade ne isplaćuju., ističe bivši rukovodilac komercijalno-tehničke službe Milina Ječmenica i dodaje da zbog ovakve situacije nisu u mogućnosti da ostvare nikakva prava .

Svi smo bez plata i povezanog radnog staža. Niko od nas nije dobio otkaz pa zbog toga ne možemo da ostvarimo nikakva prava kao nezaposleni . Godinama čekamo na isplatu minimalca i logično je da smo ogorčeni naročito nakon saznanja o isplati zaostalih zarada direktoru.

A vrhunac nezadovoljstva je nastupio onog trenutka kada su radnici saznali za presudu Opštinskog suda u Priboju da će se direktoru Miloradu Stefanoviću, koji je pre četiri godine takodje tužio ovo preduzeće, zbog neisplaćene direktorske plate ,ovih dana izvršiti isplata direktorskih zarada za period od 1998- 2003 godine u iznosu od 406 hiljada dinara , što sa kamatom iznosi 1,8 miliona dinara , nakon što je za 4,3 miliona dinara polovinom aprila prodat lokal u kome je nekada bio „Poliester promet „.

Većina radnika je mišljenja ukoliko se izvrši isplata direktoru, opet će oni biti ti koji će narednih nekoliko godina opet čekati da im se plati zaradjeno .

Direktor Milorad Stefanović kaže da ne traži ništa što mu po zakonu ne pripada i da ništa nije uradjeno protiv zakona .

Normlano je da sam tužio preduzeće jer se nije poštovao Ugovor koji sam potpisao sa tadašnim Upravnim odborom . Ja nisam dobio nikakvo rešenje o veštačenju i suma od 1,8 miliona dinara nije mi poznata . Niko se od radnika nije žalio kada su lokali prodavani da bi se pojedinim radnicima izvršila isplata na osnovu sudske presude , a sada kada ja treba da naplatim svoja potraživanja radnici se bune .

U ovo preduzeće sam došao na osnovu konkursa 1997 godine i sa tadašnjim Upravnim odborom sam potpisao Ugovor o mojoj plati , kaže Stevanović i dodaje da je tad dogovoreno da mu plata bude umanjena za 30 posto ukoliko se radnicima ne budu isplaćivale zarade po Kolektivnom ugovoru .

Za prve dve godine mog mandata , račun preduzeća je odblokiran , i radili smo kao i većina ugostiteljskih preduzeća u zemlji .Teško, ali smo smo se snalazili . Ali plate nisu mogle redovno da se isplaćuju i radnici su tužili preduzeće 2003 godine i račun je ponovo blokiran . Godinu dana kasnije i ja sam tužio preduzeće jer imam zakonski osnov za to .

Radnici koji su još uvek na spisku zaposlenih traže odgovornost i direktora i sudija opštinskog suda.

Imamo nadu da će se sve povoljno rešiti jer nakon našeg reagovanja Opštinski sud u Priboju odredio je privremenog zastupnika izvršnog dužnika odnosno UP“BIĆ“-a, , koji ranije nije bio odredjen od strane suda , koji je podneo žalbu Okružnom sudu u Užicu tražeći poništaj za isplatu direktorskih plata Stevanoviću .

Najavljeno je podnošenje krivičnih prijava protiv direktora Stevanovića , Jovice Čovića, zbog lažnog predstavlja kao predsednika Upravnog odbora koji nije postojao zbog isteka mandata ,Lazara Rvovića koji je priznao tužbeni zahtev kao navodni punomoćnik BIĆ-a i drugih lica koja su doprinela da se donese ovakva presuda koja ima niz pravnih propusta ističe bivši rukovodilac komercijalno-tehničke službe Milina Ječmenica.

Ovo najstarije ugostotiteljsko preduzeće u Piboju već tri puta je bilo na aukcijskoj prodaji ali zainteresovanih za kupovinu nije bilo .Nova prodaja zakaza je za 11.jul a početna cena je 7,5 miliona dinara .

субота, 14. јун 2008.

zanimljiv odgovor

Student hemije na Univerzitetu u Beogradu dao je vrlo zanimljiv odgovor na test iz hemije na pitanje "Da li je pakao egzoterman (predaje toplotu) ili endoterman
(absorbuje toplotu)?". Ovaj odgovor zbog zanimljivosti izazvao je veliku pažnju posetilaca interneta.

недеља, 1. јун 2008.

Wikipedija

Библиографски детаљи за страну Манастир Бања

* Назив стране: Манастир Бања
* Аутор: Википедијини сарадници
* Издавач: Википедија, .
* Датум последње ревизије: 1 јун 2008 09:17 UTC
* Датум узимања: 1 јун 2008 09:35 UTC
* Стални УРЛ: http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%9C%D0%B0%D0%BD%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%80_%D0%91%D0%B0%D1%9A%D0%B0&oldid=1682534
* ИД верзије стране: 1682534

Молимо да не заборавите да проверите тачну синтаксу која вам одговара. За детаљније савете, погледајте Библиографски детаљи.

субота, 31. мај 2008.

obama

kod

evropa


четвртак, 29. мај 2008.

понедељак, 12. мај 2008.

Izbori u Priboju

Na lokalnim izborima 11 maja u Priboju najviše odborničkih mandata dobila je

Koalicija SRS -DSS Dragomir Jole Minić" 13 .

Demokratskoj stranci pripalo je 6 odborničkih mandata , Sandžačko demokratskoj

partiji
5, Novoj Srbiji 4, Koaliciji SPS-Udruženje penzionera - 4, Koaliciji G17

plus-SPO 2 mandata , Liberalno demokratskoj partiji 3, Koaliciji Bošnjačka lista za

evropski Sandžak dr. Sulejman Ugljanin
1, i GG Ćetković dr. Dragan 3 mandata .

Prema sadašnjim najavama najverovatnija koalicija u skupštini je DSS-SRS, NS i SPS što čini 21 mandat odnosno većinu u pribojskoj skupštini .

I opet ništa

I opet ništa .Ni dvanaesto jutro maja ne beše drugačije , nego mi baš izgledaše isto kao i u nedelju kada se moja majka prekrsti i naglas reče - Daj Bože da nam ovaj dan donese boljitak .

I opet ništa .

Narod k'o narod . Pojuri , a pamet i glavu ostavi kući .U ladovini. I misli , e baš neka sam njega i njega , a neka nisam njega , on mi je za sve kriv , a još se pravi i pametan i ...

I tako već godinama . Sve u krug . Grizemo, kidamo , lomimo . A mislimo, sve je to drugima. Nama nije . Ne znamo ,ili nam pamet još uvek negde u ladovininki u paučinu umotana , da sve radimo samo sebi i onima koje volimo .Možda u dobroj nameri ali, glava na ramenu a pamet ... Bože gde li je ?
Kaže mi komšija : Nekako svi odoše na onu stranu , pa ko velim 'ajd i ja , da ne kažu...
A, o lepšem dvanestom jutru maja , i svim narednim jutrima nije razmišljao. Nego k'o ovce na solilo .
Užasavam se ideologije mase . I strepim. Ali verujem. Ta lepša jutra moraju doći . A do tada ...

субота, 10. мај 2008.

среда, 23. април 2008.

ŠTA JE EVROPA ?


Udruženje gradjana „Eduktplan - Priboj" realizuju završnu treću fazu projekta „Šta je Evropa „. Promovisanjem suštinskih vrednosti EU ,ovim projektom je obuhvaćena edukacija mladih od 17 do 28 godina .

понедељак, 21. април 2008.

Borba za svaki glas


U jeku predizborne kampanje ministar za poljoprivredu Slobodan Milosavljević u razgovoru sa gradjanima Priboja.

недеља, 20. април 2008.

LEPOTAN -LIM


Za posetioca ovog bloga koji je kako kaže splavario Limom i izrazio želju da vidi sliku Lima evo jedne sličice , tek toliko da ne zaboravi da je reka Lim jedna od najlepših reka u Srbiji .

I jedno važno podsećanje- pre dve godine Turistička organizacija Priboj od maja do oktobra organizuje splavaranje Limom .

Maj je tu .

Lim Vas čeka a i gostoljubi meštani Priboja.
Srećno .

"Muška nam se sva djeca radjaju
Muške ruke krševi su zvali
Rjeka treba da je ženskog roda
A mi našoj muško ime dali"

четвртак, 17. април 2008.

IZBORI U PRIBOJU

Na predstojećim lokalnim izborima 11. maja , u Priboju pred oko 26.630 birača izlaze
četiri koalicije
:SRS-DSS, SPO-G 17 plus, SPS-Udruženje penzionera i “Bošnjačka
lista za
evropski Sandžak dr. Sulejman Ugljanin ”,dok DS, SDP, LDP, NS , GG”Novi ljudi za bolji Priboj” i GG” Pokret za Priboj Ćetković dr. Dragan “ samostalno se bore za odborničke mandate i cenzus.

Odborničku listu prva je predala SDP(Ljajić), koja je u prethodnom skupštinskom sazivu imala 7 odborničkih mandata , i bila u opoziciji ,a na ovim izborima bori se za 14 mandata.

SDP očekuje da će većina bošnjačkog naroda glasati za njih. Ferzo Ćelović , prvi na listi kaže :ispunili smo sva obećanja, radeći za bošnjački narod i kulturu, a ništa nismo radili protiv većinskog srpskog naroda. Jedino nije prošao naš predlog za izmenu opštinskog statuta i uvodjenje bosanskog jezika.

U koaliciji“Bosnjacka lista ze evropski Sandzak-dr. Sulejman Ugljanin” obećavaju ukoliko udju u opštinski parlament da će se zalagati za veća ulaganja u infrastrukturu, revitalizaciju poljoprivrede, smanjenje nezaposlenosti. Poseban akcenat biće borba za ljudska, nacionalna, kulturna i verska prava Bošnjaka u Priboju .

Odborničku listu sa 41 kandidatom predala je DS koja na izbore izlazi samostalno. Prema rečima predsednika stranke Milenka Milićevića , ovo je dobra prilika da se odmere snage sa ostalima, jer DS u Priboju slovi za partiju koja je veoma jaka.
DS akcenat stavlja na razvoj , na kompenziranje onog što je učinjeno velikim zastojem FAP-a . Iz Strategije održivog razvoja opštine Priboj insistiraćemo na razvoju turizma i poljoprivrede i jačanju privredne incijative

Borba protiv korupcije,oživljavanje sela, razvoj Pribojske Banje
,
borba za racionalnu i efikasnu opštinsku upravu , uspešna saradnja lokalne samouprave i Vlade,šansa sposobnima a ne podobnima, da se ne dozvoli da Raška oblast doživi sudbinu Kosova samo su neka od predizbornih obećanja koalicije SRS-DSS koja je predala
kompletnu odborničku listu za 41 odbornika. Prvi na listi je Tomislav Penezić.

Pod sloganom „Budućnost je naša širi dalje „OO LDP obećava stvaranje gradjanskog društva u kome će različitosti spajati ljude a ne stvarati podele .

Mladi će dobiti svoju šansu a ne kofer u ruke , zdravstvo koje će biti zasnovano na ravnopravnoj državnoj i privatnoj praksi u cilju podizanja nivoa zdravstve zaštite , samo su neki od ciljeva ove partije koja se u lokalnoj skuptini bori za 38 odborničkih mandata.Prvi na listi je predsednik LDP Slaviša Janjušević.

Koalicija SPO -G17 plus bori se za 29 mandata , i gradjanima Priboja obećava-dovršetak izgradnje Doma kulture i poslovnog centra sa 100 novih radnih mesta, sprečavanje izmeštanja Gimanazije i Bolnice iz Priboja,ravnoveran razvoj putne mreže,proizvodnju zdrave hrane za domaće i strano tržište, otvaranje odeljenja poljoprivredne i turističko-ugostiteljske struke u srednjim školama.Prvi na listi je Milisav Šalipur.

Na lokalnim izborima 11. maja SPS u Priboju izlazi zajedno sa Partijom Ujedinjenih Penzionera Srbije. Socijalisti su mišljenja da se ni na republičkom , ni na lokalnom nivou , posle 11. maja nova vlast ne može formirati bez uticaja SPS-a. Socijalisti naglašavaju da niko ko je ozbiljan neće bez njih moći da vlada u Srbiji a i u Priboju .

Osnovni cilj GG” Pokret za Priboj Ćetković dr. Dragan “je zadovoljenje životnih potreba gradjana Priboja i vraćanje institucija koje su u prethodnom mandatu preseljene u druge opštine.Nosilac liste dr.Ćetkovic .

GG”Novi ljudi za bolji Priboj " gradjanima Priboja obećava: Priboj bez korupcije,unapredjenje osnovnog i srednjeg obrazovanja, posao za sve ulaganjem lokalnih i stranih inestitora, zaštitu životne sredine .Priboj bez droge i osniivanje Fonda za lečenje narkomana.Nosilac liste je Milorad Vilaret.



Nova Srbija obećava rekonstrukciju betonskog mosta,saniranje klizišta Glišina voda ,besplatan gradski prevoz za penzionere,uredjenje gradskog groblja u Dobrilovićima.Prvi na listi je predsednik OONSNikola Joksimović.


субота, 12. април 2008.

POLITIKA MENJA PUTANJU BAKLJE


Zbog opasnosti od sukoba pristalica autonomije kineske pokrajine Tibet i domaćina igara u Pekingu , planirana završna ceremonija u gradskoj luci San Francisko planirana za 13 sati je otkazana .

Policija je promenila putanju olimpijske baklje ,a samo nekoliko minuta kasnije, televzije su prikazale, kako se veliki broj ljudi u zvaničnim
uniformama olimpijade ukrcava u autobuse i uz pratnju polcije odlazi u nepoznatom pravcu.

Dok su se zvaničnici MOK-a pokušavali da dogovore sa zvaničnicima grada i policije ,maratonci su baklju bezbedno sklonili u obližnje skladište.

Baklja je u večernjim satima stavljena u avion.



Politika šteti sportu

Koliko ovakvi protesti štete sportu dovoljno govori i izjava Hju Čen, 36, iz San Žozea da“Duh olimpijade ujedinjuje sva ljudska bića, ne samo Kineze, znači Amerikance i ceo svet .

Ono što je zagonetno je dozvola policije da suparničke grupe protestvuju jedna uz
drugu i da tako dovedu u pitanje bezbednost svih učesnika svečanosti .

Kineski policajci su me pratili u korak, kaže Madžorta Karter, 41, iz jedne nevladine organizacije iz Nju Jorka. “Izabacili su me iz maratona, zajedno sa lokalnim policajcima"a mlada kineskinja

Kinga Ješi kaže da su mnogi Tibetanci ubijeni .


Ovo nije jedini primer da tokom maršute olimpijske baklje dolazi do sukoba i izražavanja nezadovoljstva pojedinih političkih grupa.


U Parizu je skup prekinut pet puta, a u nedelju, policija je ušla u sukobe sa demonstrantima u Londonu. Jedan od njih je pokušao uhvatiti baklju, dok je drugi upotrebio spravu za gašenje požara. U ponedeljak, tri aktivista koji se zalažu za Tibet, popelo se na kablove mosta kako bi izrazili neslaganje sa dolaskom baklje.

“Izabacili su me iz maratona, zajedno sa lokalnim policajcima"


петак, 4. април 2008.

TURIZAM NA PRVOM MESTU




Opština Priboj pripada Jugozapadnom delu Srbije na nadmorskoj visini od 385 metara i smeštena je na tromedji Srbije ,Crne Gore, Bosne i Hercegovine . Jedna je od deset opština Zlatiborskog okruga . Ukupna površina opštine je 552 km kvadratnih,
Prosečna letnja temperatura je 19 C , a broj sunačnih dana u godini je 6o.
Opština Priboj ima izrazitio planinski karakter reljefa, sa realativno niskim planinama, brdima i pašnjacima, tako da se razvoju seoskog turizma posvećuje posebna pažnja.


Glavna veza jugozapadne Srbije sa Bosnom i Hercegovinom je regionalni put R-115 . Kroz Priboj prolazi i pruga Beograd -Bar .


Priboj je višenacionalna sredina. Prema poslednjem popisu stanovništa u pribojskoj opštini je 30.377 stanovnika od čega Bošnjaka i Muslimana 6.994 ili 23 posto.
Priboj je u mnogim srednjovekovnim putopisima opisivan kao utvrdjenje i kao vojnička zaštita i nazivan Priboj, Pribon, Bišćanski grad a to potvrdjuju i današnji ostaci srednjovekovnog grada na planini Mali Bić.

Iako prošlost Priboja nije dovoljno istražena, zna se da se na ovom prostoru odvijao veoma intenzivan privredni i kulturni život. Nedaleko od Priboja, u naselju Jarmovac, nalazio se praistorijski rudnik bakra, jedan od retkih južno od Save i Dunava. Dokaz za ovo su i još postojeća rudarska okna.


Razvoj turizma na ovom području postao je jedna od važnijih privrednih grana , tek poslednjih godina . Oni koji dolaze u Priboj neizostavno treba da posete manstire i džamije na ovom prostoru , Galeriju “Nadežda Nada Vitorović” u Starom delu Priboja kao i Zavičajni muzej .




Nedaleko od Priboja, na oko 5 km, nalazi se Pribojska Banja, poznata po lekovitosti termomineralnih izvora još iz rimskog doba.
Temperaura vode u banjskim kupatilima odgovara temperature tela , a koristi se za lečenje reumatizma, oboljenje perifernih nerava i svih oblika posttraumatskih stanja , oboljenja kičme i hroničnih ginekoloških oboljenja.

Priboj je ovih dana dobio i zanimljiv etno kutak.U Gajevima u Pribojskoj Banji uradjeno je etno selo „Gaj- Banja“. Za sada ovaj etno kutak ima 4 manje kuće brvnare sa po dva drvena kreveta za smeštaj gostiju, a u centru sela je veća kuća u kojoj je etno restoran .

Selo je smešteno u živopisnom delu Pribojske Banje, okruženo šumom, i nalazi se neposredno uz regionalni put Priboj- Kratovo – Kokin Brod .Od RH Centra „Banja“ i bazena sa termalnom vodom, selo je udaljeno oko jedan kilometar. Projekat izgranje etno sela uradila je privatna turistička agencija „Banja turs“. Vrednost projekta je oko 60 hiljada eura .

Ovaj zanimljiv kutak za odmor, pomogo je i Cer Internešenel sa 15. hiljada eura . i ima sve što je nekada imalo jedno selo , od drvenih kuća sa kaminom , bunara za vodu , potoka i drvenog mosta.

Goste koje služe konobari u narodnoj nošnji , imaju priliku da probaju karakteristična jela za ovo područje , kačamak sa kiselim mlekom i kajmakom , heldopitu kao i razne specijalitete ispod sača .


U manastiru Sv . Nikole u pribojskoj Banji zadužbini Nemanjića iz XII veka, nalazi se riznica koja se sastoji od 40 crkvnih predmeta , nastalih od X V do XVII veka , od belog ili pozlaćenog srebra sa ili bez dragulja i od neprocenjive su kulturno istorijske i umetničke vrednosti .

U manastiru Orahovića iz 12 veka , u selu Mažići na severozapadnoj strani otkrivena je manastirskua bolnica i hirurški instrumenti , za koje se pouzdano može reći da su iz 1523 godine a slični tome postoje i nalazi u Nemačkoj.Na postojanje bolnice ukazuje velika nekropola formirana okolo.

Prva džamija u pribojskom kraju bila je Sinan-begova džamija, a upravitelj pribojske oblasti je 1758 godine sagradio džamiju u Starom Priboju koja i danas postoji.

U cilju razvoja turizma i etnologije Zavičajni muzej u Priboju započeo je renoviranje jedne od najstarijih sačuvanih gradskih kuća . To je kuća Jevdjevića koja je sagradjena 1872 godine. Namera je, da kuća bude sedište Etnografskog odeljenja Zavičajnog muzeja. Kuća će imati etno restoran, jer je u prizemlju kuće nekada bila i gradska kafana.

Namera je da se neka davno zaboravljena jela ,pokažu svima koji cene tradiciju . Na spratu kuće Jevdjevića su četiri sobe, jedna gostinska soba, jedna dečja, soba za spavanje i soba za svakodnevni boravak i one se uredjuju prema sadržaju kuće tog doba.

Pitanje venčanja, svadbi , očuvanja svadbarskih običaja, danas su svakako izmenjeni u odnosu na ranija vremena. Ali svadbarski običaji su i pitanje etnologije pa će se u kući Jevdjevića održavati venčanja .

Jedna od postojećih muslimaskih kuća u Starom gradu urediće se prema tradiciji ove kulture .
Najveći nedostatak je što opština Priboj nema svoj sajt , a sajtovi institucija koje se bave turizmom i kulturom se neredovno ažuriraju.

понедељак, 31. март 2008.

MANASTIR SV. NIKOLE U PRIBOJSKOJ BANJI



Ako se sa svakog oltara slivala molitva, kakva je voda bio Lim u srednjem veku? Takva voda da bi se na svadbi u Kani mogla pretvoriti u vino . Ako su angelski horovi pevali po gorama Polimlja , kakve su to gore mogle biti u srednjem veku ? Onakve gore , kada bismo im rekli premesti se goro , one bi se premeštale . Takvom ljubavlju ka gospodu blještala je i blistala srednjovekovna Srbija . I to je danas neprocenjiva i nepropadljiva riznica srpskog naroda . U manastiru Sv . Nikole u pribojskoj Banji zadužbini Nemanjića iz XII veka, , ponovo je samo deo lepote koje je srpski narod vekovima sabirao . Retki su oni istaživaču koji „imaju ključ „ da otvore skrivnice . Istoričar umetnosti Mirjana Šakota spada u te retke , obdarene , izabrane istraživače . Ključ za riznicu , za otvaranje i nalaženje skrivnice bilo je čisto srce.

Pre 33 godine u manastiru je prilikom istraživanja otkopana riznica koja se sastoji od 40 crkvnih predmeta , nastalih od X V do XVII veka , od belog ili pozlaćenog srebra sa ili bez dragulja , od gorskog kristala i rožine okovane u srebro , ripide, kivot, kadionice, putiri, čaše ,vodički i ručni krstovi, naprsni krstovi ,panagije i kašike . Predmeti su od neprocenjive kulturno istorijske i umetničke vrednosti a pod zemljom do iznošenja na svetlo dana proveli su više od 280 godina i do prošle godine čuvani u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu. Zahvaljujući velikom zalaganju episkopa mileševskoh Filareta , ponovo vraćeni u manastir Sv. Nikola u Pribojskoj Banji .

Mirjana Šakota istoričar umetnosti iz Beograda koja je sa svojom ekipom i otkrila riznicu , u knjizi „Riznica manastira Banje kod Priboja“ navodi da „ i ako se sa mnogo razloga može verovati da je sklonjen još jedan kovčeg sa blagom ovog manastira , ipak i pronadjeno jasno pokazuje da je bio zakopan isključivo dragoceni deo manastirskog blaga . Nijedan predmet od bronze , bakra , mesinga ili lima nije ovde našao svoje mesto „

U celom pravoslavnom nasledju nikada nijedna riznica nije pronadjena . One su zakopavane u teškim trenucima , i uvek je ostajao neko ko je znao gde se nalaze te stvari i ko ih je kasnije otkopavao . Očigledno oni koji su tada zakopali riznicu manastira Sv. Nikole , ta teška vremenima nisu preživeli .

Manastir u pribojskoj Banji bio je inspiracija da dr. Svetlana Pejić istoričar umetnosti iz Beograda svoj doktorski rad posveti ovoj zadžbini Nemanjića . Prema njenom mišljenju čak ni veliki evropski muzeji nemaju srebrene ili zlatne kašike , koje su služile u pričesne ili svakodnevne svrhe , kakve ima riznica manastira Sv. Nikole . Banjska zbirka sačuvala je 5 raritetnih komada , od kojih su dve kašike apostolskog tipa ,realtivno veće produkcije i madjarskog porekla , jednu izuzetnu kašiku koju je lično koristio vojskovodja Stefan Sabo , na kojoj je njegov grb a preostale dve kašike su venecijanskog porekla .